Kako i kada je veštačka inteligencija nastala?
Ako vas zanimaju: istorija veštačke inteligencije, ChatGPT, OpenAI, mašinsko učenje, duboko učenje, tehnologije budućnosti ili način na koji veštačka inteligencija zapravo funkcioniše – svaki od ova četiri videa je za vas.
Uživajte.
Ključne prekretnice u istoriji veštačke inteligencije
• 1950. godina: Alan Tjuring (Alan Turing) je objavio rad u kojem je predložio Tjuringov test za procenu mašinske inteligencije.
• 1956. godina: Na Konferenciji u Dartmutu (Dartmouth Workshop) zvanično je skovan termin „veštačka inteligencija“.
• 1960-te i 1970-te: Razvijeni su rani programi za rešavanje problema i obrada prirodnog jezika, ali je usledio i prvi „AI zimski period“ zbog manjka sredstava.
• 1980-te: Popularnost ekspertnih sistema donosi novi talas interesovanja i finansiranja.
• 1990-te i 2000-te: Računari postaju moćniji; 1997. godine IBM-ov program Deep Blue pobeđuje svetskog šampiona u šahu Garija Kasparova.
• 2010-te do danas: Eksplozija dubokog učenja (deep learning), velikih jezičkih modela (LLM) i generativne inteligencije koja menja svakodnevni život
Da li ste se ikada zapitali kako je sve počelo sa veštačkom inteligencijom? Uronite u kompletnu istoriju veštačke inteligencije – od pionirskog rada Alana Tjuringa tokom Drugog svetskog rata, preko trenutka kada su Sem Altman i njegov tim pokrenuli OpenAI i ChatGPT, pa sve do osnivanja kompanije Anthropic i razvoja modela Claude.
Sve je počelo jednim naizgled nemogućim pitanjem 1950. godine: „Može li mašina da razmišlja?”
Ovaj video pruža sažet pregled istorije veštačke inteligencije, počevši od Tjuringovog temeljnog pitanja i konferencije u Dartmutu 1956. godine. Istražujemo kako se istorija veštačke inteligencije razvijala, prolazeći kroz periode rasta i stagnacije – uključujući „mračno doba” ove tehnologije, period „sastojaka za rast” tokom 2000-ih (kada su podaci postali dostupni u ogromnim količinama) i nedavno razdoblje „trenutka kada smo postali svesni” (2012–2022), obeleženo napretkom poput pojave ChatGPT-a.
Otkrićete kako su mašinsko učenje, duboko učenje i neuronske mreže odigrali ključne uloge u ovoj tehnološkoj evoluciji.
Saznaćete:
- Kako je veštačka inteligencija nastala
- Zašto je veštačka inteligencija decenijama tapkala u mestu
- Skrivenu ulogu video-igara u razvoju veštačke inteligencije
- Kako je duboko učenje promenilo sve
- Zašto je 2022. godina postala prekretnica za veštačku inteligenciju
- Emotivnu priču o Alanu Tjuringu
Ovo je priča o veštačkoj inteligenciji, ispričana na jednostavan, emotivan i vizuelno upečatljiv način. Ako vas zanimaju: istorija veštačke inteligencije, ChatGPT, OpenAI, mašinsko učenje, duboko učenje, tehnologije budućnosti ili način na koji veštačka inteligencija zapravo funkcioniše – ovaj video je za vas.
Veštačka inteligencija nije nastala preko noći. Ona se razvijala kroz decenije istraživanja, značajnih otkrića i tehnoloških inovacija. U ovom videu, za samo 10 minuta, istražujemo istoriju veštačke inteligencije – od prvobitnih ideja iz pedesetih godina prošlog veka do moćnih sistema veštačke inteligencije koji se koriste danas.
Saznaćete više o:
- Počecima veštačke inteligencije
- Ranim istraživanjima i prvim programima veštačke inteligencije
- Ključnim otkrićima u oblasti mašinskog učenja i dubokog učenja
- Razvoju savremenih sistema veštačke inteligencije, poput čet-botova i neuronskih mreža
- Budućnosti tehnologije veštačke inteligencije
Bilo da ste početnik, student ili ljubitelj tehnologije, ovaj video će vam pomoći da razumete kako se veštačka inteligencija razvijala i zašto ona predstavlja jednu od najvažnijih tehnologija našeg vremena
Ako mislite da je veštačka inteligencija (VI) nedavno izmišljena, razmislite ponovo. Koreni VI sežu decenijama, pa i vekovima unazad, čak i do drevne mitologije. Kako je, dakle, VI prešla put od mita do stvarnosti? U ovoj, prvoj od dve posebne epizode, predstavljamo kratku istoriju VI.
Počinjemo od prvog zamišljenog robota u antičkoj Grčkoj, prelazimo na revolucionarni rad Alana Tjuringa u oblasti računarstva, a zatim i na ključnu letnju radionicu održanu 1956. godine na koledžu Dartmut, gde je skovan termin „veštačka inteligencija”.
Na toj radionici, dva profesora sa Univerziteta Karnegi Melon, Herbert A. Sajmon i Alen Njuel, predstavili su ono što se smatra prvim programom veštačke inteligencije i što označava „rođenje” industrije VI.
Čućemo i druge pionire VI sa Univerziteta Karnegi Melon dok dele lične priče i govore o prekretnicama u razvoju VI i robota, uz osvrt na društveni uticaj ove tehnologije.
U drugom delu, koji predstavlja finale sezone, okrećemo se budućnosti… i slušamo šta ovi pioniri i drugi stručnjaci misle — i čemu se nadaju — kada je reč o daljem razvoju VI, uz diskusiju o potrebi za uvođenjem zaštitnih mera i etičkih standarda u razvoj ove tehnologije.
Sa nama su:
- Tom Mičel, profesor sa titulom „Founders University Professor” na Univerzitetu Karnegi Melon;
- dr Radž Redi, profesor računarstva i robotike sa titulom „Moza Bint Nasser University Professor” na Fakultetu za računarstvo Univerziteta Karnegi Melon;
- i dr Manuela Veloso, šefica odeljenja za istraživanje veštačke inteligencije u kompaniji „JP Morgan” i profesor emeritus sa titulom „Herbert A. Simon University Professor” na Fakultetu za računarstvo Univerziteta Karnegi Melon.
Veštačka inteligencija već pravi revoluciju u gotovo svakom aspektu društva. Ali, kakve nas dodatne inovacije očekuju u bliskoj budućnosti? I kojim etičkim pitanjima treba da se pozabavimo usput?
U ovoj epizodi – drugoj od dve, koja ujedno predstavlja i finale prve sezone – istražujemo šta predstoji veštačkoj inteligenciji u oblastima kao što su reagovanje u vanrednim situacijama, robotima, kreativnost, zdravstvo i transport.
Takođe razmatramo etička pitanja vezana za njenu upotrebu, kao i važnost regulative koja bi osigurala bezbedne i korisne ishode za društvo.
Svoja zapažanja u ovoj epizodi iznose stručnjaci za veštačku inteligenciju sa Univerziteta Karnegi Melon, kao i iz raznih organizacija i kompanija, među kojima su:
- Rejčel Mandelbaum,
- Arti Sing,
- Robin Marfi,
- Tom Mičel,
- Den Grin,
- Deva Ramanan,
- Džim Geret,
- Zak Lipton,
- Karmel Madžidi,
- Asaf Gad,
- Maršal Eber,
- Radž Redi,
- Ramaja Krišnan,
- Kris Miler
- i Dru Tarlou.